|
Ziki i drveće
05.04.2008., subota
Rascvjetana višnja
Sada je vrijeme kada se u Japanu obilježava Hana mi - vrijeme cvijetanja trešnje koje traje oko dva tjedna a posebno je popularno je noćno promatranje rascvalih grana trešanja.Sakura-no-hana ili trešnjin cvijet u Japanu se na poseban način obožava i slavi. On je vrhunac ljepote, simbol savršenstva i glasnik proljeća.
A mene je očarala ova prekrasna višnja. Pogledajte!
Kraj nje prolazim svakog dana kada idem na posao.
Divnijeg prizora od ovog za mene nema i zato ću ovaj post posvetiti tom prekrasnom stablu
A ovo je ta ista višnja noću
Višnja - Prunus cerasus potječe od divlje višnje kojoj je domovina Mala Azija, Kavkaz i jugodistočna Europa.
Stablo višnje je krivudavo, tamonosmeđe kore koja se ljušti u tankim slojevima. Raste kao grm ili stablo od 2 do 20 metera visine. Eliptični listovi na vrhu su zašiljeni i na licu sjajni, rubovi pilasti. Cvjetovi su bijeli s okruglim laticama u grupi od 2 – 4 cvijeta stavaraju štitac. Plod je crvenkasta ili crnkasta koštunica kiselkastog okusa.
Vrlo je skormna , uspijevat će gotovo na svakom tlu i položaju, a postoje i sorte koje je se samooplođuju tako da možete imati samo jedno stablo za razliku od trešnje gdje moraju biti posađena najmanje dva da bi rodila..
Višnja, kao najranije voće (poslije trešnje), vrlo je važna voćna
vrsta, koja je otporna ne samo prema suši vjetru, već i prema niskim temperaturama (podnosi temperature do -40 stupnjeva C) i njezin cvijet je otporan na kasne proljetne mrazeve za razliku od drugih voćnih vrsta. . U našim uvjetima višnja cvijeta u drugoj i trećoj dekadi travnja, plodove donosi od polovice do kraja lipnja, ovisno od klimatskih uvjeta i sorti te rodi u trećoj godini nakon sadnje.
Stablo plemenitih sorti višanja dožive 25 do 30 godina, dok pojedinačna stabla i do 50 godina.
Ubraja se u red najcjenjenijeg voća u industrijskoj preradi. Njezini aromatični plodovi su vrlo pogodni za spravljanje raznovrsnih kompota, sokova, rakija-višnjevaća i dr.).
Uzgojeno je puno sorti od kojih je kod nas višnja maraska najpoznatija. Pradomovina joj je vjerovatno srednja Azija, a u Dalmaciji se uzgaja od 16. toljeća i od tada datira i proizvodnja likera-maraskina. Danas je najviše ima u području od Zadra do Makarske.
Oblačinska višnja
Od ostalih sorti spomenut ću samo »Oblačinsku višnju» koja dozrijeva između 20 i 30 lipnja. Plod je, relativno sitan, oko 3 grama težak, intenzivno crvene boje, slatkog okusa i arome, te je pogodna i za jelo u svježem stanju. Meso ploda je crveno, sočno, i vrlo bogato u osnovnim kemijskim komponentama te se često koristi za preradu u sokove. Stablo je patuljasto i s prilično razgranatom krošnjom. Izrazito je samooplodna višnja. Rano dalazi u rod i rodi obilno svake godine.
Plodovi su odličan izvor vitamima C i A. Sušeni koriste se za pripremu čajeva. U narodnoj medicini koristi se i peteljka i koštica za pripremanje čaja protiv kamenca mokraćnih puteva i za liječenje slezene.
Na kraju nešto fino, za dva mjeseca kada stignu višnje isprobajte ovaj recept
20 dag brašna
14 dag maslaca
7 dag šećera
2 žumanjka
l/2 kg višanja, očišćenih, opranih bez koštica
Preljev:
0.5 1 kiselog vrhnja
6 žumanjaka
6 velikih žlica šećera
2 velike žlice brašna
Brašno, maslac, šećer i žumanjke umijesite da dobijete glatko tijesto koje zatim stavite na hladno jedno pola sata.. Stavite ga Nakon toga ga razvaljajte i stavite u pleh koji ste prije toga namazali i posuli brašnom.u Na tijesto stavite višnje i pecite na 180 stupnjeva dok se me ispeče. tada preko tijesta prelijte kremu, vratite natrag u pećnicu i nastavite pečenje još nekoliko minuta. Preljev napravite tako da izmiješajte žumanjke, šećer, brašno i kiselo vrhnje. Kuhajte na pari, morate stalno miještati dok ne dobijete gustu kremu koju prelijete preko kolača.
|
|
|